Porezi i socijalni doprinosi


Metapodaci
Periodika: Godišnja
Godina: 2021

REFERENTNI METAPODACI
01. Kontakt informacije
02. Ažuriranje metapodataka
03. Statistički pregled
04. Jedinica merenja
05. Referentni period
06. Mandat institucije
07. Poverljivost
08. Politika objavljivanja
09. Dinamika diseminacije
10. Dostupnost i razumljivost
11. Upravljanje kvalitetom
12. Relevantnost
13. Tačnost i pouzdanost
14. Pravovremenost i poštovanje rokova
15. Koherentnost i uporedivost
16. Troškovi i opterećenost
17. Revizija podataka
18. Statistička obrada
19. Napomene

SDMX Download

  
01. Kontakt informacijeVrh
01.1. Naziv organizacije/institucije

Republički zavod za statistiku

01.2. Naziv organizacione jedinice unutar institucije

Grupa za statistiku državnih finansija

01.3. Ime i prezime kontakt osobe

Vesna Simonović

01.4. Funkcija kontakt osobe

Rukovodilac Grupe

01.5. Adresa kontakt osobe

Milana Rakića 5, Beograd

01.6. Imejl kontakt osobe

vesna.simonovic@stat.gov.rs

01.7. Broj telefona kontakt osobe

011 2401-734,

011 2412-922, lok. 230


02. Ažuriranje metapodatakaVrh
02.1. Poslednja provera metapodataka
12/10/2018
02.2. Poslednje postavljeni metapodaci
5/10/2022
02.3. Poslednje ažuriranje metapodataka
30/9/2022

03. Statistički pregledVrh
03.1. Opis podatka

Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država od subjekata pod svojom poreskom vlašću prinudno uzima novčana sredstva, bez neposredne protivusluge, radi podmirenja svojih finansijskih potreba i postizanja socijalnih, ekonomskih i drugih ciljeva.

Karakteristike poreza su sledeće:

1.    porez nije rezultat ekonomske aktivnosti države, već je instrument preraspodele dohotka, odnosno imovine;

2.    poreze propisuje zakonodavno telo u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima;

3.    porez predstavlja novčano davanje;

4.    porezi se koriste za finansiranje javnih rashoda.

Prihod predstavljaju sve transakcije koje povećavaju neto vrednost. Transakcije se mogu definisati kao interakcija između dve jedinice na osnovu njihovog međusobnog dogovora. Međutim, postoje transakcije koje se propisuju zakonom, kao što je plaćanje poreza. Iako poreski obveznici ne mogu da biraju iznos poreza koji se plaća, prihvataju obavezu njegovog plaćanja. Zbog toga, iako je plaćanje poreza obavezno, ovo se smatra transakcijom.

Svaka transakcija je ili razmena ili transfer. Transakcija se definiše kao razmena kada jedna jedinica pruža dobra, usluge, imovinu ili rad jednake vrednosti. Transakcija se definiše kao transfer ako jedna jedinica obezbeđuje dobra, usluge, imovinu ili rad drugoj jedinici, a da zauzvrat ne dobija nikakvo dobro, uslugu, sredstvo ili rad. Porezi i socijalni doprinosi su obavezni transferi. Porezi se tretiraju kao transferi, iako ne postoji direktna veza između plaćanja poreza i koristi koje imaju poreski obveznici. Međutim, poreski obveznici imaju indirektnu korist od usluga koje pruža država.

Porez predstavlja najvažniji oblik javnih prihoda koji država prikuplja od subjekta koji se nalaze pod njenom poreskom upravom, radi ispunjenja finansijskiih potreba države i postizanja drugih ciljeva (ekonomskih, socijalnih, kulturnih, zdravstvenih i drugih).

Socijalni doprinosi su stvarni ili imputirani prihodi koje ostvaruju programi socijalnog osiguranja, sa ciljem obezbeđivanja naknada iz socijalnog osiguranja.

 

03.2. Klasifikacije

Metodološki okvir predstavlja Evropski sistem računa (European System of accounts – ESA 2010). Pored toga, Priručnik o deficitu i dugu sektora države (Manual of Government Deficit and Debt) sadrži odluke Evrostata o načinu beleženja poreza i socijalnih doprinosa.

03.3. Obuhvat sektora

Sektor države (S.13) kao i podsektori sektora države (S.1311 – Država na centralnom nivou vlasti, S.1313 – Država na lokalnom nivou vlasti, S.1314 – Fondovi socijalnog osiguranja). Prema definiciji u ESA 2010 (paragraf 2.111), sektor države (S.13) sastoji se od institucionalnih jedinica, koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namenjena individualnoj i kolektivnoj potrošnji, koje se finansiraju obaveznim plaćanjima jedinica koje pripadaju drugim sektorima, kao i institucionalnih jedinica koje se uglavnom bave preraspodelom nacionalnog dohotka i bogatstva.

03.4. Statistički koncepti i definicije

Indikatori se zasnivaju na principima nacionalnih rčauna (ESA 2010). Obuhvataju detaljnu listu primanja po osnovu poreza i socijalnih doprinosa sektora države po podsektorima, uz korišćenje klasifikacija u skladu sa međunardonim standardom  ESA 2010.

03.5. Statistička jedinica

Institucionalne jedinice i njihovo grupisanje definisani su u ESA 2010.

U skladu sa ESA 2010 (paragraf 2.112), institucionalne jedinice svrstane u sektor države jesu:

a)  jedinice ustanovljene pravnim postupkom sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću nad drugim jedinicama na ekonomskoj teritoriji zemlje koje obezbeđuju netržišna dobra i usluge namenjene zajednici;

b)  privredna društva koja su državne jedinice, ako je njihov autput pretežno netržišni i ako ga kontroliše država;

v)  neprofitne institucije priznate kao nezavisni pravni subjekti koje su netržišni proizvođači i koje kontroliše država;

g)  samostalni fondovi socijalnog osiguranja, ako postoji zakonska obaveza uplate doprinosa i ako država upravlja fondovima u pogledu određivanja i odobravanja doprinosa i davanja.

 

03.6. Statistička populacija

Ciljna grupa je sektor države.

03.7. Referentno područje

Referentno područje je teritorija Republike Srbije. Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinačnim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.

03.8. Vremenska pokrivenost

Konzistentna serija podataka raspoloživa je od 2005. godine.

03.9. Bazni period

Nije primenljivo.


04. Jedinica merenjaVrh
04. Jedinica merenja

Podaci se prezentuju u milionima RSD.


05. Referentni periodVrh
05. Referentni period

Kalendarska godina.


06. Mandat institucijeVrh
06.1. Pravni akti i drugi dokumenti

Pravni okvir za prikupljanje podataka u Republici Srbiji utvrđen je Zakonom o zvaničnoj statistici ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 104/09) i Programom zvanične statistike u periodu od 2021. do 2025. godine (“Službeni glasnik Republike Srbije, broj 24/21).

Pored toga, nacionalni računi, a samim tim i porezi i socijalni dorpinosi kao deo agregata nacionalnih računa, prikupljaju se u skladu sa ESA 2010, koji je uveden Odlukom Saveta broj 549/2013 od 21. maja 2013. godine i publikovan u Službenom glasniku EU (L 174 od 26. juna 2013. godine). Konsolidovana verzija dostupna je na:

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0549&from=EN

06.2. Zajedničko korišćenje podataka

Podaci se publikuju u bazi podataka Republičkog zavoda za statistiku (www.stat.gov.rs) i transmituju Evrostatu.


07. PoverljivostVrh
07.1. Poverljivost - politika

Kao glavni proizvođač i diseminator zvaničnih statističkih podataka, RZS je u obavezi da po strogo definisanoj proceduri obezbedi zaštitu i sigurnost pojedinačnih podataka o fizičkim i pravnim licima.

Na osnovu člana 46. Zakona o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS“, broj 104/09), članova 7. i 35. Zakona o državnoj upravi („Službeni glasnik RS“, br. 79/05 i 101/07) i članova 9, 15, 16. i 18. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Službeni glasnik RS“, br. 120/04, 54/07 i 104/09), direktor RZS-a usvaja Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Republičkom zavodu za statistiku. Pravilnik propisuje mere koje treba sprovesti kako bi se zaštitili podaci i informacije u RZS-u.

 

07.2. Poverljivost - postupanje sa podacima

Zaštita tajnih podataka i dokumenata vrši se u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka. Poverljivi podaci iz člana 3. Pravilnika smatraju se službenom tajnom i ne mogu se objavljivati ili komunicirati, odnosno ne mogu biti deo zbirnih podataka iz kojih se pojedinačni podaci mogu identifikovati. Pojedinačni podaci se mogu dati samo vlasniku tih podataka.

Zaštita integriteta i tajnosti poverljivih podataka mora biti u skladu sa metodom navedenim u programu obrade podataka.

Samo zaposleni u RZS-u koji su ovlašćeni odlukom direktora RZS-a imaju pristup poverljivim podacima iz administrativnih izvora.


08. Politika objavljivanjaVrh
08.1. Kalendar publikovanja

Nije primenljivo.

08.2. Pristup kalendaru publikovanja

Nije primenljivo.

08.3. Pristup korisnika

Podaci su istovremeno dostupni svim korisnicima putem baze podataka RZS.


09. Dinamika diseminacijeVrh
09. Dinamika diseminacije

Godišnja.


10. Dostupnost i razumljivostVrh
10.1. Saopštenja za štampu

Nije primenljivo.

10.2. Publikacije

Nije primenljivo.

10.3. On-lajn baza podataka

Podaci se objavljjuju u diseminacionoj bazi podataka, u okviru oblasti „Nacionalni računi“: 

https://data.stat.gov.rs/Home/Result/09020107?languageCode=sr-Cyrl

10.4. Pristup mikropodacima

Nije primenljivo.

10.5. Ostalo

Koncept nije relevantan za ovu statistiku.

10.6. Dokumentacija o metodologiji

Nije primenljivo.

10.7. Dokumentacija o kvalitetu

Nije primenljivo.


11. Upravljanje kvalitetomVrh
11.1. Sprovođenje kvaliteta

RZS je uveo „Politiku kvaliteta“ kao opšti okvir na osnovu koga definiše dizajn i implementaciju sistema upravljanja kvalitetom i „Strategiju kvaliteta“, kao okvir za realizaciju svih aktivnosti za implementaciju RZS-ovog upravljanja kvalitetom. Sistem upravljanja kvalitetom RZS-a oslanja se na misiju i viziju zvanične statistike Republike Srbije, kao i na Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice – CoP) i principe Upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management – TQM), koji predstavljaju zajednički okvir kvaliteta Evropskog statističkog sistema (ESS). Model upravljanja ukupnim kvalitetom generalno definiše oblasti delovanja i kriterijume koji se moraju uzeti u obzir u upravljanju kvalitetom. Na osnovu toga, RZS je definisao četiri oblasti za kontinuirano poboljšanje kvaliteta: orijentisanost ka korisnicima, kvalitet statističkih proizvoda i procesa, jačanje saradnje sa davaocima podataka i profesionalni razvoj i zadovoljstvo zaposlenih.

11.2. Procena kvaliteta

Zbog svog značaja, statisika državnih finansija je predmet redovnih međunarodnih provera (pre svega Evrostata i Međunarodnog monetarnog fonda).

Statistički menadžment informacionog sistema (Statistical Management Information System – SMIS) ili baza podataka o usklađenosti koristi se za merenje usklađenosti statistike sa statističkim standardima EU, u vezi sa implementacijom metodoloških i pravnih statističkih preporuka. Procena statistike državnih finansija Republike Srbije vrši se putem modula: Statistika državnih finansija.


12. RelevantnostVrh
12.1. Potrebe korisnika

Podaci o porezima i socijalnim doprinosima koriste se u fiskalnoj analizi.

12.2. Zadovoljstvo korisnika

Nije dostupno.

12.3. Kompletnost

Potpunost podataka o porezima i socijalnim doprinosima u Republici Srbiji može se posmatrati u kontekstu ispunjavanja uslova dostavljanja podataka Evrostatu predviđenih Programom o dostavljanju podataka Evrostatu (plan dostavljanja). Počev od septembra 2014. godine, dostavljanje podataka o porezima i socijanim doprinosima odvija se kao redovna aktivnost, u skladu sa Programom dostavljanja podataka ESA 2010, za period od 2005. godine


13. Tačnost i pouzdanostVrh
13.1. Ukupna tačnost

U principu, smatra se da ovi podaci imaju visok stepen tačnosti.

13.2. Uzoračka greška

Koncept nije relevantan za ovu statistiku.

13.3. Neuzoračka greška

Koncept nije relevantan za ovu statistiku.


14. Pravovremenost i poštovanje rokova Vrh
14.1. Pravovremenost

U skladu sa Programom dostavljanja podataka ESA 2010, podaci su dostupni 9 meseci po isteku referentne godine.  

14.2. Poštovanje rokova

U principu, ne postoji odstupanje od predviđenog roka.


15. Koherentnost i uporedivostVrh
15.1. Geografska uporedivost

Imajući u vidu činjenicu da Evropski sistem računa (ESA 2010) predstavlja osnovni metodološki okvir, obezbeđen je visok stepen međunarodne uporedivosti.

15.2. Vremenska uporedivost

Uporedivost podataka tokom vremena obezbeđena je kroz vremensku seriju.

15.3. Koherentnost - između oblasti

Nije primenljivo.

15.4. Koherentnost - interna

Vrši se provera podataka u cilju ostvarivanja interne konzistentnosti.


16. Troškovi i opterećenostVrh
16. Troškovi i opterećenost

Informacija nije dostupna.


17. Revizija podatakaVrh
17.1. Revizija podataka - politika

Usvojena je i objavljena opšta politika revizije RZS-a.

17.2. Revizija podataka - praksa

Podaci su predmet stalnih revizija. Međutim, značajne promene predstavljaju rezultat promena u metodologiji.


18. Statistička obradaVrh
18.1. Izvori podataka

Glavni izvor podataka je Ministarstvo finansija - Uprava za trezor. Izvor podataka za prikupljanje prihoda od poreza i socijalnih doprinosa je Izveštaj o bruto naplati, povraćaju i rasporedu javnih prihoda (Izveštaj T). Ovaj izveštaj sadrži detaljne podatke o prikupljenim javnim poreskim i neporeskim prihodima. Podaci iz Izveštaja dati su na šestomesnom nivou ekonomske klasifikacije za svaku grupu javnih prihoda. Osim toga, svi prihodi su klasifikovani na podsektore sektora države (Republika, AP Vojvodina, jedinice lokalne samouprave, organizacije obaveznog socijalnog osiguranja). Izveštaj takođe sadrži podatke o povraćaju određenih vrsta poreza.

Izveštaj T zasniva se na gotovinskom principu, odnosno regitruje primanja u trenutku kada je isplata izvršena. Ipak, zbog mesečne dostupnosti Izveštaja, moguće je izvršiti odgovarajuće prilagođavanje sa gotovinskog na obračunski princip (registrovanje primanja u trenutku kada je transakcija nastala).

18.2. Dinamika prikupljanja podataka

Podaci su raspoloživi na mesečnom nivou.

18.3. Prikupljanje podataka

Koncept nije relevantan za ovu statistiku.

18.4. Validacija podataka

Proces validacije sastoji se od kvantitavnih i kvalitativnih kontrola, kao i kontrole konzistentnosti sa metodologijom ESA 2010 i drugim raspoloživim podacima koji se odnose na poreze i socijalne doprinose.

18.5. Kompilacija podataka

Prikupljanje podataka zasnovano je na računovodstvenim konvencijama definisanim u ESA 2010.

Vreme evidentiranja poreza i socijalnih doprinosa takođe usklađeno je sa Uredbom Komisije (EC) broj 995/2001 od 22. maja 2001. godine o primeni Uredbe Saveta i Evropskog parlamenta (EC) broj 2516/2000 od 10. jula 2000. godine.

18.6. Prilagođavanje podataka

Radi primene obračunskog principa registrovanja transakcija, u skladu sa preporukama datim u  ESA 2010, primenjuje se metod vremenskog prilagođavanja za najznačajnije vrste poreza:

  porez na dodatu vrednost (D.211) - za domaće proizvode vrši se prilagođavanje za jedan mesec; za uvezene proizvode primenjuje se 8-dnevno prilagođavanje;

  porezi i carine na uvoz bez PDV-a (D.212) - vrši se prilagođavanje za jedan mesec;

  akcize (D.214) - vrši se prilagođavanje za jedan mesec;

  porez na dobit (D.51) - vrši se prilagođavanje za šest meseci;

  porez na dohodak fizičkih lica (D.51) - vrši se prilagođavanje za jedan mesec;

  socijalni doprinosi (D.61) - vrši se prilagođavanje za jedan mesec.

Zbog vrlo malog učešća drugih poreza u ukupnom iznosu poreza i socijalnih doprinosa, ne vrše se prilagođavanja.

U odnosu na osnovni izvor podataka (Izveštaj T), dodatno prilagođavanje vrši se za primanja po osnovu radio i televizijske pretplate. Podaci o naplaćenoj RTV pretplati, kao i o raspodeli na deo koji plaćaju pravna lica (D.29) i deo koji plaćaju domaćinstva (D.59) dobijaju se direktno „Radio-televizije Srbije“ i „Radio-televizije Vojvodine“.

 


19. NapomeneVrh